Kläger
Substantivo
Klä.ger, masculino
- (direito) demandante
- wo kein Kläger, da kein Richter (onde não há queixoso, não há juiz)
Declinação
Etimologia
- Derivação do verbo klagen ("apresentar queixa") + sufixo -er.
Pronúncia
- ouvir fonte ? ˈklɛːgɐ
Klä.ger, masculino